Aktuelnosti

Obezbijeđen neometan, kontinuiran i kvalitetan rad OB "Danilo I"

S obzirom na povećanu medijsku pažnju koju je izazvala odluka o tome da se, zbog povećanog bezbjednosnog rizika,  svi prijemi na bolničko liječenje planirani za 5.9.2021. godine odlože, odnosno da se svi već hospitalizovani bolesnici čije zdravstveno stanje to dozvoljava do pomenutog datuma otpuste na kućno liječenje, smatram korisnim da, poštujući pravo javnosti na objektivno i potpuno informisanje, svim zainteresovanim medijima dostavim saopštenje u kome ću iznijeti razloge za takvu odluku i, nadam se, razriješiti sve eventualne nedoumice koje su nastale njenim donošenjem i objavljivanjem.

Dana 1.9.2021. godine održan je, na inicijativu Uprave policije, održan je sastanak između predstavnika policije g-dina Aleksandra Džakovića s jedne i rukovodilaca zdravstvenih ustanova sa sjedištem na Cetinju, g-dina Marka Radovića, direktora JZU Dom zdravlja i mene, kao v.d direktora OB "Danilo I". Gospodin Džaković nas je obavijestio da postoji procjena Uprave policije o povećanom bezbjednosnom riziku, a povodom javnosti već poznatih događaja koji se planiraju za 5.9.2021.godine, uz mogućnost da tog dana bude organizovan masovni skup na Cetinju, sa rizikom od incidenata, što bi moglo da bude razlog  za porast broja građana koji bi mogli da zatraže ljekarsku pomoć u zdravstvenim ustanovama. Na istom sastanku su razmotreni i modaliteti saradnje između Uprave policije i OB "Danilo I", kako bi se omogućio nesmetan rad bolnice, odnosno neometano i kontinuirano pružanje zdravstvene zaštite za sve građane, uz maksimalnu bezbjednost svih koji u bilo kom trenutku borave u bolnici, bilo kao njeni zaposleni, bilo kao pacijenti.

Na osnovu informacija koje su dobijene na tom sastanku, preduzeo sam više mjera i donio više odluka čiji cilj je bio da se obezbijedi neometan, kontinuiran i kvalitetan rad OB "Danilo I". Sve te odluke su donesene i objavljene na uredan način, na osnovu informacija dobijenih od ovlašćenih predstavnika nadležnih državnih organa. Pomenute informacije su u više navrata iznošene u javnim nastupima najviših bezbjednosnih funkcionera i za javnost nisu nikakva novina.  

Ne posjedujem niti sam, bilo lično bilo po funkciji koju obavljam, u prilici da posjedujem bilo kakva posebna saznanja o tome da li će se na Cetinju 5.9.2021. desiti bilo kakvi neželjeni događaji, mimo onih koja su javno dostupna svakom građaninu. Međutim, ja bih bio lično, društveno i profesionalno krajnje neodgovoran kada bih prenebregao bilo koju informaciju o postojanju bezbjednosnih rizika, kamoli one koje daju ovlašćena službena lica, i kad ne bih učinio sve što je u okviru mojih mogućnosti i ovlašćenja da rizik preduprijedim i svedem na najmanju moguću mjeru, uz očuvanje adekvatne funkcionalnosti ustanove. To je, u krajnjoj liniji, i moja moralna, društvena i zakonska obaveza.

Nadam se da sam na ovaj način doprinio razjašnjenju eventualnih nejasnoća koje su nastale ili bi mogle nastati u pogledu svih mjera i odluka na koje se ovo saopštenje odnosi.

Zahvaljujem se i svim predstavnicima medija koji su od mene tražili izjavu ili gostovanje po ovoj temi na naglašenom razumijevanju što sam, u ovom osjetljivom trenutku, sve te pozive morao da odbijem, odnosno zamijenim ovim vidom komunikacije sa javnošću, kako bih na najmanju moguću mjeru smanjio mogućnost različitih tumačenja i zloupotrebe mojih potencijalnih javnih nastupa.

Uz nadu da će se ovo saopštenje za javnost objaviti integralno i bez izmjena,

S poštovanjem,

dr Vladimir Pavićević,

v.d. direktora OB "Danilo I " Cetinje

Donacijom firme Ideas & Solution's Team d.o.o., nakon više godina uradiće se promjena dotrajale drvenarije, promijeniti plafoni i podovi, renovirati par kupatila i okrečiti odjeljenje Pedijatrije i odsjek Akušerstva na odeljenju Ginekologije. Tako da u cetinjskoj bolnici, zahvaljujući vrijednim donacijama, nastavljamo sa radom na obezbjeđivanju boljih uslova za rad zaposlenih i adekvatnih uslova za pružanje zdravstvene usluge našim osiguranicima - izjavila je za RTV Cetinje direktorka Opšte bolnice „Danilo I“ dr Sonja Radojičić.

Na početku godine, u jeku epidemije Covid-19, donacijom našeg višegodišnjeg saradnika i prijatelja- Firme Osmi red, dobili smo novi respirator marke Hamilton, čemu smo se posebno obradovali jer je pomoć došla u pravi čas, kada se u cetinjskoj bolnici tražilo mjesto više za smještaj pacijenata sa komplikacijama Covid infekcije. Nekako u isto vrijeme, dok je epidemija trajala i dok smo neumorno radili u crvenoj zoni, priveli smo kraju tender i instalirali novi rtg aparat sa renoviranim prostorom za njegovu postavku. Novac za novi rtg aparat je opet obezbijeđen vrijednom donacijom našeg sugrađanina koji uspješno živi i radi u insotranstvu, gospodina Iva Đukanovića kao i dijelom novca Fonda za zdravstveno osiguranje – objasnila je Radojičić.

Početak epidemije u martu prošle godine, cetinjska bolnica je, prema njenim riječima, dočekala bez mogućnosti rtg dijagnostike jer je jedini rtg aparat bio u kvaru, a dolazak servisera iz inostranstva, kako objašnjava, nije bio moguć zbog situacije u kojoj se region nalazio. Danas, cetinjska bolnica ima 3 rtg aparata - jedan mobilni - donacija Prijestonice, pomenuti novi rtg aparat i reparirani stari rtg aparat smješten u Domu zdravlja. Dr Radojičić u razgovoru za RTV Cetinje ističe da su ponosni na organizaciju u otežanim uslovima rada i sa tolikim brojem pacijenata tokom cijele godine, jer, kako dodaje, nijesu imali većih problema u radu.

Vrijednim donacijama u posljednjih 5 godina obnovljen je vozni park ustanove, renovirano je Interno odeljenje i Operacione sale sa novim sistemom za ventilaciju i sterilizaciju, zamijenjen dotrajali lift , bolnica je dobila parking, takođe veći dio sanitarnih čvorova je zamijenjen i renoviran, dobar dio medicinske opreme je obnoljen – kako donacijma tako i sredstvima Fonda za zdravstveno osiguranje koji su prepoznali našu potrebu i hitnost u datim momentima, kada smo hitno morali kupiti dva nova anesteziološka aparata – kaže Radojičić.

Prošle godine je, kako naglašava, završen projekat za renoviranja stare bolnice, kojim bi ova zgrada bila privedena namjeni - poliklinika sa specijalističkim ambulantama, salama za mikrohirurgiju, dijagnostički centar za smještaj rtg dijagnostike i skener aparata. Projekat se nalazi na reviziji.

Saglasnošću Ministarstva zdravlja realizovali smo 8 specijalizacija i 2 supspecijalizacije. Nažalost, na insistiranje Ministastva zdravlja, Kliničkog centra Crne Gore i Instituta za javno zdravlje sporazumno smo raskinuli radni odnos ginekologu, radiologu i epidemilogu cetinjske bolnice. U proteklom periodu, na zadovoljstvo nam je što smo uspjeli da isplatimo jubilarne nagrade zaposlenima, koje se nijesu isplaćivale od 2012. godine. Ove godine nijesmo nastavili sa isplatom za 2020. godinu zbog nemanja budžeta – dodaje direkotrka Opšte bolnice „Danilo I“.

Paralelno na radu obezbjeđivanja donacija, a time i boljih uslova za rad, kako ističe dr Radojičić, uspjevali su da izmire redovno obaveze prema dobavljačima. Zastoj u izmirivanju obaveza, kako kaže, napravljen je prošle godine kada su zbog dva dugogodišnja sudska spora morali da isplate 93.000 eura.

Svim učinjenim ipak možemo biti zadovoljni. Posebno što smo adekvatno odgovorili zadatku u liječenju Covid pacijenata, ako se uzme u obzir da naša ustanova na početku epidemije nije planirana za liječenje takvih pacijenata, pa time i najmanje imala finansijske i svake druge pomoći u opremanju za takav rad. Od početka epidemije pružena je zdravstvena usluga svakom pacijentu koji je upućen u našu ustanovu. Kadar je bio raspoložen da da svoj maksimum do kad god to bude trebalo, tako da smo se pokazali kao ozbiljan i značajan dio državnog zdravstvenog sistema, kako u redovnim tako i vanrednim uslovima rada – naglasila je Radojičić.

Ove i narednih godina, kako ističe, prioritet je proširenje stanice za kiseonik i realizacija projekta stare bolnice, nabavka neophodne medicinske opreme uz stalan rad na edukaciji kadra i poboljšanju uslova za liječenje pacijenata cetinjske bolnice.

Direktorica bolnice „Danilo Prvi” Sonja Radojičić kazala je u razgovoru za „Dan” da je u toku prošle godine bila uspješna svaka treća vantjelesna oplodnja, koja je obavljena u toj ustanovi.

– U prethodnoj godini 141 pacijentkinja je ušla u postupak, a 99 je imalo embriotransfer. Procenat uspješnosti je između 30 i 33 odsto, a samo do jula je začeto osam beba, dok se podaci o novim uspješnim trudnoćama očekuju u narednom periodu – istakla je Radojičićeva.

Da se zbog poznatih razloga manji broj parova u prošloj godini odlučio da se podvrgne samom postupku VTO zbog ograničenog trajanja odobrenja Konzilijuma.

– Mi smo od 1. februara počeli s radom i do sada uradili 75 pacijenata, samo jedna pacijentkinja je u toku postupka bila pozitivna na korona virus. U tom slučaju smo zamrzli jajne ćelije – navodi Radojičićeva.

Ona ističe i da, takođe među zaposlenima u tom periodu nijesu imali pozitivnih na korona virus.

– Uz to, uradili smo oko 150 histeroskopija, naravno uz poštovanje svih preporuka što se tiče prevencije, kao i testiranje pacijenata na kovid, 48 sati prije zakazane intervencije. U 2019. u godini bez epidemije urađeno je 220 postupaka vantelesne oplodnje, a u 2020. godini 134 – poručila je Radojičićeva.

Odjeljenje za humanu reprodukciju na Cetinju osnovano je 2007. godine. Smješteno je u posebnoj spratnoj zgradi bolničkog kruga, i raspolaže sopstvenom operacionom salom, kao i opremljenom laboratorijom po direktivama EU.

Radojičićeva dodaje i da je od početka godine u ovoj bolnici bio smješten 221 kovid pozitivni pacijent.

– Liječeno je i 10 dece sa četiri majke pratilje koje su bile takođe pozitivne na virus. Sa liječenja je otpušteno 177 pacijenata, dok je osam prevedeno u druge zdravstvene ustanove – ističe Radojičićeva.

Prema njenim riječima, epidemiološka situacija na Cetinju za sada se stabilizovala, a pohvalno je što se od 193 zaposlena vakcinisalo čak 90.

– Situacija je sada dobra. U poslednjih desetak dana imamo manji broj hospitalizovanih pacijenata, u gradu dnevno pozitivnih manje od 10 već danima, tako da mislim da je situacija sada bolja i stabilnija u odnosu na prethodni period – zaključila je Sonja Radojičić.

Sve informacije sa COVID odjeljenja možete dobiti na brojeve telefona

044 231 340

067 089 842

Članovi Rotari kluba Budva organizovali su danas u bolnici “Danilo I” simboličnu svečanost povodom donacije medicinske opreme za Ginekološko-akušersko odjeljenje, Dječije odjeljenje i Operacioni blok.

Medicinska oprema koja je u bolnicu pristigla krajem ljeta nabavljena je posredstvom dvogodišnjeg global-grant projekta Rotari kluba Budva “Prva crnogorska bolnica “Danilo I” – moj prvi dom”.

Direktorica bolnice Sonja Radojičić kazala je da je donacija veoma značajna, a naročito zbog toga što je medicinska oprema koja se ranije koristila dotrajala.

Ovom opremom smo obezbijedili vrijedne aparate i instrumente za ginekologiju,operacioni blok i pedijatriju sa akušerstvom.  Aparaturu smo dobili krajem avgusta mjeseca, međutim nije bilo prilike da se to ozvaniči zbog sveukupne epidemiološke situacije – kazala je Radojičić.

Kako je rečeno iz budvanskog Rotari kluba, proces je podrazumijevao stalnu koordinaciju uprave bolnice i načelnika odjeljenja sa Rotari klubom Budva, koji je, posredstvom sopstvenih aktivnosti i u saradnji sa Distriktom 2483 i Rotari internacionalom, realizovao projekat kako bi se osavremenili i proširili postojeći kapaciteti pomenutih odjeljenja, olakšao rad posvećenog stručnog osoblja i poboljšao kvalitet zdravstvene zaštite pacijenata najstarije crnogorske bolnice. Prema riječima predsjednice Rotari kluba Budva za 2020/2021. godinu, Dijane Čelik radi se o donaciji u iznosu od 155 hilada eura.

Donaciju su pomogle brojne kompanije, preduzetnici iz zemlje, sa Cetinja kao i građani iz okruženja i iz naše države, lokalne i državna samouprava, brojni građani, ali i šesnaest Rotari klubova iz Crne Gore i Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Amerike.Velika nam je čast što smo napravili ovakvu akciju u našoj zemlji.Veoma smo ponosni – kazala je Čelik.

Zahvaljujući donacijama i učešću Rotari pokreta, obezbijeđen je  porođajni sto, ginekološki sto za preglede, 2 CTG pokretna kardiotokografa, savremena lampa za intervencije – porođaje, radiofrekventni nož za intervencije, infuzione pumpe, inkubator, topli sto za novorođenčad, satelitske lampe sa malim i velikim satelitom i led sijalicama, ultrazvučni generator, palm sat, defribilator, oprema za hitne intervencije i sterilizator.

Pored Kliničkog centra Crne Gore i opštih bolnica u Bijelom Polju, Beranama, Baru i Nikšiću, u kovid bolnice pretvorene su i kotorska kao i bolnica "Danilo I" na Cetinju.

Gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti direktorka bolnice, dr Sonja Radojičić, kazala je da je trenutno kod njih smješteno osam pacijenata, a kapacitet je 28 kreveta.

"Svi hospitalizovani su imali obostranu upalu pluća" istakla je Radojičić.

Ona je dodala i da su imali pacijente sa kliničkom slikom koja ukazuje na virus korona, ali je test negativan. Oni se liječe po protokolu za kovid pacijente.

Radojičić, po specijalizaciji internista – kardiolog ističe da je dokazano da virus korona izaziva probleme na srcu, te da su istraživanja pokazala da se javlja miokarditis kao kod koksaki virusa. Ono što posebno brine ljekare jeste što takve probleme imaju mlađi pacijenti kod kojih se javlja citokinska oluja i povećana trombogena aktivnost što dovodi do smrti.

U bolnici "Danilo I" dva ljekara, šest tehničara i jedan nemedicinski radnik su inficirani virusom korona.

"Dobili smo nove specijalizante koji će pomoći u liječenju." istakla je Radojičić.

Načelnik Odjeljenja za humanu reprodukciju cetinjske Opšte bolnice Željko Lazović kazao je u razgovoru za Dan da u je u toj bolničkoj jedinici dosad odrađeno 136 postupaka vantjelesne oplodnje (VTO), što je 30 odsto manje nego u prethodnoj godini. Ocijenio je da je razlog toga pandemija virusa korona kojoj smo svi morali da se prilagodimo, pa i parovi koji su p lanira li neki od postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje. Prošle godine postupkom vantjelesne oplodnje rođene su 62 bebe, a majke su bile prosječne starosti 38 godina.

On je kazao da su ponovo zbog eskalacije virusa korona obustavili postupke vantjelesne oplodnje.

“Uticaj epidemije na rad Odjeljenja se ogledao u tome što smo u trenutku proglašenja pandemije Kovid-19 u Crnoj Gori (17. marta) obustavili primanje novih pacijenata u postupke VTO, a oni pacijenti koji su se već nalazili u postupku, prema preporukama Evropskog udruženja za humanu reprodukciju (ESHRE) imali su mogućnost da završe započeti postupak, ali da ne bude transfera embriona već da se embrioni zamrznu. Nakon tog prvog talasa u maju smo ponovo nastavili sa radom, naravno morali smo prilagoditi rad Odjeljenja novonastaloj situaciji. To prilagođavanje odnosilo se na prostor, kadar, pacijente i metode rada. Sve te mjere su omogućile da se smanji rizik od u nošenja virusa u centar i povećanje bezbjednosti kao i smanjenje rizika obolijevanja zaposlenih na Odjeljenju”, izjavio je Lazović.

Prema njegovim ri ječima, kada su u pitanju pacijenti prednost su dali grupi onih kod kojih se ne preporučuje odlaganje postupka a to su žene starije od 40 godina, pacijentkinje sa slabom rezervom jajnih ćelija, teški muški infertilitet i svi oblici onkofertiliteta.

“Sve parove 48 sati prije aspiracije jajnih ćelija obavezno smo testirali na PCR Sars Kov2. Sada smo zbog eskalacije pandemije ponovo prinuđeni da prekinemo rad, tako da ovom prilikom mogu da informišem pacijente da oni kojima je Konzilijum odobrio postupak VTO o trošku Fonda zdravstva, a nijesu uspjeli da ga obave neće izgubiti pravo i da će važenje u puta biti produženo”, objasnio je doktor Lazović.

Dodao je da se podaci o broju rođenih beba ažuriraju tek kada se poslije uspješnog postupka VTO sve pacijentkinje i porode.

“Tako da imamo podatke za prošlu godinu kada su iz postupka VTO rođene 62 bebe, prosječna starost majki je bila 38 godina. Inače, u bolnici „Danilo Prvi” u ovoj godini dosad je rođeno 296 beba”, istakao je dr Lazović.

Doktor Lazović upozorava da problem neplodnosti pogađa svaki šesti par u Crnoj Gori.

“Ako izrazimo u procentima 40 odsto je problem kod ženskog, 40 odsto kod muškog, 10 odsto oba partnera, 10 odsto idiopatski sterilitet (nepoznat uzrok). Jedan od glavnih razloga je odlaganje rađanja prvog djeteta za kasniju životnu dob, tj. poslije 35 godine života. Najčešći medicinski razlozi od strane ženskog lartnera su poremećaji ovulacije, začepljenje jajovoda, endometrioza, policistični sindrom jajnika, anomalije materice, infekcije genitalnog trakta i polno prenosive bolesti, operacije jajnika i jajovoda. Od strane muškog partnera svi oni razlozi koji dovode do smanjenog broja, pokretljivosti i kvaliteta spermatozoida ili potpunog odsustva spermatozoida (azospermija).Tu spadaju infekcije, razni endokrini poremećaji (gojaznost, štitna žlijezda) zloćudne bolesti, epigenetski uticaji. Takođe štetno mogu uticati faktori spoljašnje sredine: plastikadeški metali, pesticidi, jonizujuće zračenje. Zatim konzumirannje alkohola, duvana, droga”, upozorava Lazović.

Ne postoji ljepši osjećaj od toga da ste u prilici da pomognete pacijentu i spasite mu život, ali isto tako da priteknete u pomoć kolegema kada im je to potrebno. Zbog nedostatka kadra u oblasti anestezije sa kojim cetinjska Bolnica ima problema, došao sam na poziv direktorke cetinjske bolnice dr Sonje Radojičić još prošlog ljeta sa mojim kolegama iz Kliničkog centra Kragujevac ali i sada, kada je aktuelna epidemija koronavirusom, kaže u razgovoru za CdM dr Vladimir Vukićević, specijalista anesteziologije i reanimatologije, načelnik Anestezije pri Urgentnom centru kragujevačkog Kliničkog centra.

On ističe da mu je posebna čast i zadovoljstvo da sa kolegama u najstarijoj crnogorskoj bolnici podijeli iskustva iz oblasti anestezije sa reanimacijom, u liječenju COVID pacijenta pomogne koliko je to moguće.

“Dakle nije mi prvi put da sam u OB Cetinje, postao sam prijatelj ove zdravstvene ustanove. Doktorka Sonja mi je ponudila saradnju da ordiniram u ljetnjim mjesecima kada su godišnji odmori bili u toku i kada je bio problema sa anesteziolozima u njihovoj ustanovi, još prošlog ljeta. Radio sam prije deset godina u Kliničkom centru Crne Gore ali na Cetinju do ovog poziva nijesam nikada. Vidio sam da se radi o maloj bolnici koja je odlično organizovana. Ovi ljekari su poznati cijeloj Crnoj Gori ali i šire, s obzirom da su mnogi profesori i ljekari iz regiona ordinirali i operisali u ovoj ustanovi. Imaju sjajnu humanu reprodukciju, otorinolaringologiju, lijepo rade opštu hirurgiju i ginekologiju. Ovo je, moram da kažem, odabrana ekipa zdravstvenih radnika koja radi odlično svoj posao”, istakao je Vukićević.

Dr Vladimir Vukićević ljekarsku karijeru započeo u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Aranđelovcu 2001. godine. U Centru za anesteziju i reanimaciju Kliničkog centra Kragujevac počeo je da radi 2003. godine, gde je i danas. Završio je specijalističke studije iz anesteziologije i reanimatologije. Bio je i načelnik Odeljenja terapije bola.

“Kontinuirana edukacija je suštinski važna, da vidiš do kojih granica idu ljudi koji mnogo više znaju, a ne da sa završenim fakultetom misliš da si sve naučio. Značajna iskustva stekao sam kroz edukaciju u jednoj od najvećih bolnica u Americi – Washington Hospital Center Arthur St. Andre. Takođe, radio sam i u Kuvajtu godinu dana. Inostranstvo je veliki test za sve nas, naročito ako govorimo o zemljama Bliskog Istoka, koje se mnogo razlikuju od našeg načina života. I druge kolege odlaze ne samo zbog novca, nego i iz potrebe da vide gdje su u poslu u odnosu na druge, obezbijede drugačije okruženje za rast djece i njihovo obrazovanje. To je i potreba i izazov. Zaključio sam da, uz adekvatno znanje stranog jezika i dovoljnu spremnost da se prilagode novim sistemima, različitim kulturama, naši zdravstveni radnici uspešno obavljaju posao lekara I medicinskih tehničara u zdravstvenim ustanovama širom sveta”, naglašava dr Vukićević.

Prema njegovim riječima u poslu anesteziologa timski rad je nešto što se podrazumijeva, od čega umnogome zavisi ishod liječenja.

“Medicina je kolektivni sport, dogovaranje, prihvatanje savjeta, gledanje sa više strana. Meni takav živi duh odgovara, donosim ga i kući, takav sam privatno”, kaže Vukićević.

On objašnjava da ako bi slikovito opisao posao anesteziologa onda je to ljekar sa deset ruku.

“Anesteziolog ne gubi vrijeme, hrabar je, brzo misli… Posao mnogo uzima ali i mnogo daje kad vidiš rezultate svog rada u preživljavanju nekog pacijenta i sreći njegove porodice. Kao i svaki posao i ovaj u neku ruku može da podlegne rutini, ali životne situacije i pridošli pacijenti nose nešto potpuno novo. Zato u našem poslu nema opuštanja, svaki novi slučaj je priča za sebe i nikad nijesi dovoljno iskusan da ne bi naučio još, što ne može da te ponovo zaintrigira. S godinama stičem utisak da sam sve oprezniji. Ta energičnost, radoznalost i pokretljivost uklapaju se u moj karakter. I privatno sam takav. Stalno sam u pokretu, u potrazi za novim aktivnostima, avanturama i saznanjima”, istakao je dr Vukićević.

Nova COVID situacija, kako naglašava, nas je sve izmijenila ili ozbiljno mijenja u načinu razmišljanja, rada, mijenja naše životne stavove, način života.

“Naš poziv je takav da moramo i tome prići krajnje stručno, profesionalno, ne pokazati one slabosti koje svi u sebi nosimo”, zaključio je dr Vukićević.